Zbog ogromnih nameta države s jedne i nedovoljne podrške s druge strane, mala i srednja preduzeća u Mostaru i FBiH postaju sve nelikvidnija. Mala i srednja preduzeća suočavaju se s visokim troškovima i opterećenjima, nametnutim prvenstveno od Federalne vlade. Na segment malih i srednji preduzeća institucije vlasti se vrlo malo osvrću. Statistički podaci govore da se lani ugasilo skoro 2.500 malih preduzeća, što je pet do šest posto od ukupne privrede u FBiH. Nadalje, u procesu likvidacije ili stečaja imamo još 20 posto preduzeća. Primjer su izuzetno skupe telekomunikacijske usluge u FBiH. Ti troškovi su kod nas četiri puta viši nego u Hrvatskoj, a čak osam puta od evropskih. Nelikvidnost firmi uveliko nastaje zbog neplaćanja troškova unutar određene branše. Jednostavno, jedni drugima duguju novac, a tu je i država koja im veoma mnogo uzima u samom startu poslovanja. Time se isisava obrtni kapital iz svih firmi. Naprimjer, kada poduzetnik uvozi neki repromaterijal, država mu odmah naplati i carinu i PDV.
Zbog ogromnih nameta države s jedne i nedovoljne podrške s druge strane, mala i srednja preduzeća u Mostaru i FBiH postaju sve nelikvidnija.
Predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao "LiNK" iz Mostara Tomislav Majić kaže za "Avaz" da se mala i srednja preduzeća suočavaju s visokim troškovima i opterećenjima, nametnutim prvenstveno od Federalne vlade.
Obrtni kapital
- Na segment malih i srednji preduzeća institucije vlasti se vrlo malo osvrću. Statistički podaci govore da se lani ugasilo skoro 2.500 malih preduzeća, što je pet do šest posto od ukupne privrede u FBiH. Nadalje, u procesu likvidacije ili stečaja imamo još 20 posto preduzeća - ističe Majić.
On navodi primjer izuzetno skupih telekomunikacijskih usluga u FBiH. Ti troškovi su kod nas, kako kaže, četiri puta viši nego u Hrvatskoj, a čak osam puta od evropskih.
- Nelikvidnost firmi uveliko nastaje zbog neplaćanja troškova unutar određene branše. Jednostavno, jedni drugima duguju novac, a tu je i država koja im veoma mnogo uzima u samom startu poslovanja. Time se isisava obrtni kapital iz svih firmi. Naprimjer, kada poduzetnik uvozi neki repromaterijal, država mu odmah naplati i carinu i PDV. Kako će onda on tu robu koju je uvezao obraditi i preraditi i pustiti na tržište? Kada će on to naplatiti? Dakle, sve to državu ne interesira, nego ga u startu optereti svim troškovima - naglašava Majić.
Ogromni dugovi
Kaže da ne razumije zašto država ne uvodi mjere naplate velikih unutrašnjih dugova, odnosno pravilo plaćanja dugova u roku od 60 dana. On smatra da je razlog u tome što su državne firme u FBiH privatnom sektoru dužne skoro 550 miliona maraka!
Govoreći o perspektivi malih i srednjih preduzeća u Mostaru, Majić kaže da je proizvodnja i dalje rak-rana privredi u gradu na Neretvi. Već tri i po godine od Gradskog vijeća čeka se odobrenje za gradnju Poslovne zone unutar koje bi privrednici mogli poslovati po nižim troškovima.
Skupa električna energija
Kao jedno od opterećenja poslovanju malih i srednjih preduzeća, Majić navodi i skupu električnu energiju.
- To su nameti koji domaći proizvod čine nekonkurentnim na domaćem, a posebno na stranom tržištu. Vjerujemo da će Regulatorna agencija za električnu energiju (FERK) u tarifnom postupku voditi računa o cjelokupnom stanju u kojem se nalazi domaća privreda, a pogotovo mala i srednja preduzeća, te da će ih u skladu s tim i zaštititi - navodi Majić.